Sedam prijedloga za Mostar

Aktualno Politika Vijesti

Mostarski gradski odbori počeli su razgovore oko rješavanja problema izmjene Izbornog zakona BiH koji se odnosi na grad Mostar prije petnaestak dana, a došli su do toga da su prekjučer nanovo predstavljeni prijedlozi za Mostar.

Predstavljeno ih je ukupno šest. Prijedloge su dali HDZ i SDA i to one koji su već pali u parlamentarnoj proceduri, zatim SDP i DF dva prijedloga, te novi prijedlozi SBB-a i zajednički SNSD-a i SDS-a. Kao sedmi navodno postoji i prijedlog međunarodne zajednice. On nije predstavljen, ali se o njemu špekulira u stranačkim kuloarima.
Hoće li Mostar ove godine imati izbore nakon deset godina?

Hoće li domaći političari doći do rješenja? Hoće li OHR ili neki drugi centri moći iz međunarodne zajednice nametnuti rješenje za Mostar?. Sve su to pitanja na koja u ovom trenutku apsolutno nitko nema odgovore. Situacija oko Mostara je složena i kompleksna, jer je Mostar talac krupnijih političkih pitanja i malo je vjerojatno da će problem Mostara riješiti mimo drugih spornih pitanja u Izbornom zakonu BiH, prije svega pitanja Doma naroda.

Mostarski gradski odbori počeli su razgovore oko rješavanja problema izmjene Izbornog zakona BiH koji se odnosi na grad Mostar prije petnaestak dana, a došli su do toga da su prekjučer nanovo predstavljeni prijedlozi za Mostar. Predstavljeno ih je ukupno šest. Prijedloge su dali HDZ i SDA i to one koji su već pali u parlamentarnoj proceduri, zatim SDP i DF dva prijedloga, te novi prijedlozi SBB-a i zajednički SNSD-a i SDS-a. Kao sedmi navodno postoji i prijedlog međunarodne zajednice. On nije predstavljen, ali se o njemu špekulira u stranačkim kuloarima.

HDZ za pet jedinica

Prijedlog izmjena odredbi Izbornog zakona BiH za Mostar HDZ-a, odnosno HNS-a BiH predlaže da se Gradsko vijeće Grada Mostara i dalje sastoji od 35 vijećnika, te da se zadrže maksimalna kvota od najviše 15 pripadnika jednog naroda i najmanje 4 pripadnika, te jednog iz reda “ostalih”.

Po prijedlogu HDZ-a od 35 članova Gradskog vijeća, 26 bi se biralo iz pet višečlanih izbornih jedinica a devet su kompenzacijski mandati izabrani s teritorije Grada Mostara kao cjeline.

Prvu izbornu jedinicu činili bi Gradsko područje koje bi se sastojalo od teritorija bivših gradskih područja Jugozapad, Stari Grad i Centralne zone i iz njega bi se biralo 14 vijećnika. Drugu izbornu jedinicu činili bi Gradsko područje II kojeg bi činio teritorij bivšeg Gradskog područja Zapad iz koga bi se biralo pet članova. Treću izbornu jedinicu činili bi Gradsko područje III koje bi obuhvaćalo bivše Gradsko područje Jug koje bi davalo dva člana Vijeća. Četvrtu izbornu jedinicu obuhvaćao bi teritorij bivšeg Gradskog područja Jugoistok koje bi davalo dva vijećnika. Petu izbornu jedinicu činilo bi Gradsko područje V kojeg čini teritorij bivšeg Gradskog područja Sjever koje bi biralo tri člana Gradskog vijeća Mostara.

SDA sedam jedinica

Prijedlog iza kojeg stoji SDA je zapravo nekadašnji zajednički prijedlog SDA i SBB od koga je SBB sada odustao. Ovaj prijedlog također nije prošao u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Po prijedlogu SDA

Mostar ostaje jedinstven grad. Gradsko vijeće sastoji se od 35 vijećnika. Zadržavaju se maksimalne kvote od 15 predstavnika jednog naroda, odnosno minimalno 4 vijećnika jednog naroda, a 35 vijećnika bira iz sedam izbornih jedinica.

Izborne jedinice su centralna zona i šest gradskih područja koja odgovaraju bivšim gradskim općinama. Izborna jedinica 1 sastojala bi se od gradskog područja Mostar-Sjever a odatle bi se birala 4 vijećnika. Izborna jedinica 2 sastoji se od gradskog područja Mostar- Stari grad i biralo bi se 8 vijećnika, izborna jedinica 3 sastoji se od gradskog područja Mostar-Jugoistok a izborna jedinica 4 sastoji se od gradskog područja Mostar-Jug. Iz ove dvije izborne jedinice birala bi se po 3 vijećnika. Izborna jedinica 5 sastoji se od gradskog područja Mostar- Jugozapad i biralo bi se 10 vijećnika. Izborna jedinica 6 sastoji se od gradskog područja Mostar- Zapad bira se 6 vijećnika, i jedan vijećnik iz izborne jedinice 7- centralna zona. Gradonačelnik i dva dogradonačelnika birala bi se dvotrećinskom većinom u Gradskom vijeću sa liste kandidata koje neposredno biraju birači upisani u centralni birački spisak. Lista kandidata sastoji se od najviše po dva kandidata iz reda svakog naroda i najviše jednog kandidata iz reda Ostalih, koji dobiju najveći broj glasova među nominovanim kandidatima. Gradonačelnik i dogradonačelnici će biti iz različitih konstitutivnih naroda ili reda Ostalih, a nakon svakog mandata gradonačelnik će biti iz reda različitog konstitutivnog naroda u odnosu na prethodni mandat.

Dva prijedloga SDP-a i DF-a

SDP i DF do sada su izašli sa dva prijedloga. Prvi je bio da se u jedinstvenom gradu Mostaru bira 35 vijećnika u Gradsko vijeće kao i do sada. Po ovom prijedlogu uspostavile bi se tri multientničke izborne jedinice koje bi bile formirane “okomito u odnosu na rijeku Neretvu”.

Konkretno, plan je bio spajanje dosadašnjih šest izbornih područja i centralne gradske zone u tri nove izborne jedinice; Sjever, Centar i Jug. Prema toj novoj teritorijalnoj podjeli, sa razine novih izbornih jedinica bi se, kao i sada, biralo 18 vijećnika u Gradsko vijeće, ali bi broj mandata bio znatno drukčije raspoređen, s obzirom na broj potencijalnih birača.

Izborno područje Sjever bi tako, prema prijedlogu SDP-a i DF-a, biralo 5 vijećnika, dok bi Centar birao njih 10. S izbornog područja Jug predviđeno je da se u sastav gradskog vijeća biraju tri vijećnika. Sa gradske liste bi se i dalje biralo 17 vijećnika u Gradsko vijeće, koje bi kao i do sada imalo 35 članova, ali uz poštivanje minimalnih i maksimalnih kvota za konstitutivne narode i ostale. Važno je istaći da bi se izborno područje Centar trebalo dobiti spajanjem ranijih izbornih područja 2 i 5, ali i centralne gradske zone. Ovaj prijedlog dvije stranke ljevice, predviđa i ponovnu uspostavu instituta dogradonačelnika Mostara, koji bi se kao i gradonačelnik birao iz reda Gradskog vijeća Mostara i to dvotrećinskom većinom glasova. Gradonačelnik, dogradonačelnik i predsjednik Gradskog vijeća ne bi mogli biti iz reda jednog ili samo dva naroda.

Drugi prijedlog SDP – DF je da je Mostar jedinstven grad, a da izborne jedinice čini šest gradskih područja i centralna zona. Gradska područja odgovaraju bivšim gradskim općinama. Iz centralne zone birao bi se jedan vijećnik, iz gradskih područja Mostar-Jug, Mostar-Jugoistok, i Mostar- Sjever tri vijećnika, iz gradskih područja Mostar-Stari grad i Mostar Zapad biralo bi se sedam, a iz područja Mostar Jugozapad 11 vijećnika. U Gradskom vijeću moraju biti zastupljena najmanje 4 vijećnika iz svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda ostalih, s tim da nijedan konstitutivni narod ne može imati više od 15 predstavnika. Gradonačelnika i dva dogradonačelnika Mostara neposredno biraju svi birači upisani u birački spisak. Glasači mogu dati glas samo jednom kandidatu na jednom glasačkom listiću. Gradonačelnik je onaj koji dobije najviše glasova, a sljedeća dva kandidata su dogradonačelnici Mostara, uz uvjet da gradonačelnik i dogradonačelnici ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih.

SBB za rotaciju

Novi prijedlog SBB-a također predviđa sedam izbornih jedinica, od kojih je jedna izborna jedinica centralna zona. Također, podrazumijeva postojanje gradonačelnika i dva dogradonačelnika, s tim da ne može biti gradonačelnik dva puta iz istog naroda, uključujući trenutno stanje.

Izborne jedinice su gradska područja, odnosno šest bivših općina, a sedma je centralna zona, za koju je Ustavni sud utvrdio da postoji diskriminacija birača iz centralne zone, odnosno da im je uskraćeno pravo da budu birani i da biraju.

Po priejdlogu SBB-a jednog kandidata za gradonačelnika iz svakog naroda biraju građani, a zatim Gradsko vijeće, u skladu sUstavom, bira gradonačelnika, a druga dva bi po automatizmu bili dogradonačelnici.

Srpski prijedlog

SNSD i SDS su na posljednjem sastanku dali svoj prijedlog koji je zapravo prijedlog koji je već iznosila Koordinacija srpskih udruženja. Srpski prijedlog se temelji na tome da Mostar ostaje jedinstven grad i jedna izborna jedinica, a u Gradsko vijeće Mostara vijećnici bi se birali sa dvije liste. Trinaest vijećnika, po četiri pripadnika konstitutivnih naroda i jedan iz reda ostalih se biraju sa jedne kandidatske liste koja se sastoji od imena kandidata razvrstanih po pripadnosti narodima. Sa druge liste bi se birala 22 vijećnika po sistemu proporcionalne zastupljenosti političkih partija, koalicija i liste nezavisnih kandidata kako predviđa Izborni zakon BiH.

Srpska koordinacija predlaže i direktan izbor gradonačelnika i dva njegova zamjenika.

Prijedlog iz međunarodne zajednice?

U stranačkim kuloarima posljednjih mjesec dana govori se i o prijedlogu koji se navodno sugerira iz krugova međunarodne zajednice. Taj prijedlog je Mostar uspostavljen kako jedna izborna jedinicu u kojoj bi se gradonačelnik i dva zamjenika birali direktno na izborima, što do sada nije bio slučaj. Što se tiče Gradskog vijeća zadržale bi se maksimalne i minimalne kvote, odnosno da jedan narod može imati maksimalno 15, a minimalno 4 odbornika.

Izbori u Mostaru nisu održani deset godina, jer je Ustavni sud BiH, po apelaciji hrvatskih izaslanika iz Parlamenta BiH, proglasio neustavnim dijelove Izbornog zakona BiH koji se odnose na Grad Mostar.

Od tada dogovora oko izmjena nema, a Središnje izborno povjerenstvo ne raspisuje izbore za Mostar. OHR je 2012. godine raspustio Gradsko vijeće, a jedina vlast u gradu je gradonačelnik Ljubo Bešlić.

Piše: Sanja Bjelica Šagovnović, sanja.bjelica@dnevni-list.ba