Kultura Vijesti

O jeziku i nacionalizmu u Mostaru

U organizaciji dvaju mostarskih udruženja – Hercegovačkog foruma i Mostarskoga kruga – u Mostaru je upriličen okrugli stol o temi “Jezik i nacionalizam” na kojem su kako javlja N1 sudjelovali dr. sc. habil. Snježana Kordić, akademik Slavo Kukić, dok su moderatori ovog događaja bili Alija Behram i Branimir Jukić.

U uvodnom govoru o temi jezika i nacionalizma, akademik Slavo Kukić kritički se osvrnuo na zloupotrebu jezika u dnevno-političke svrhe da bi se širio nacionalizam u Bosni i Hercegovini, ali i u susjednim zemljama.

“Postavlja se pak pitanje ima li izlaza i gdje je izlaz. Na teorijskoj ravni ima. Izlaz je u nuđenju univerzalnih vrijednosti kao alternativi nacionalističkoj ideologiji, u kojoj smo zarobljeni. Što se tiče realnih mogućnosti, one će imati puno više muka nego što je to jedan teorijski sud”, kazao je akademik Slavo Kukić.

Lingvistica Snježana Kordić, koja u Mostaru boravi povodom sudjelovanja na Hercegovačkom forumu, Mostarskom krugu, ali i Školi kritičkog mišljenja, kazala je kako je važno govoriti o ovoj temi baš u Mostaru, gradu u kojem se sprovodi segregacija u obrazovanju u tzv. dvije škole pod jednim krovom. Kritički je govorila o tezi o “nacionalnoj jezičkoj čistoti”.

“Nacionalizam uzgaja iluziju o nacionalno čistom jeziku, ali u Hrvatskoj se može pratiti pravljenje umjetnih razlika u jeziku kroz povijest. To je bilo izraženo i 20-ih godina prošlog stoljeća, da bi se zahuktalo u NDH, a zatim i danas”, rekla je lingvistica Kordić, dodavši da je teza o nacionalno čistom jeziku posve neodrživa.

“Nacionalizmu treba stalno neprijatelj, a jača se kroz tvrdnju o ugroženosti vlastitog naroda. Kada se to radi kroz temu jezika, onda se to radi kapilarno, kroz cijelo društvo. Jezični purizam je uvježbavanje nacionalizma. Kod nas imamo propagandu o tome kako se na prostoru BiH, Srbije, Crne Gore i Srbije govori nekoliko jezika, ta propaganda sprovodi se i kroz ustave, zakone, medije, lektore”, poručila je dr. sc. habil. Snježana Kordić, istaknuvši da varijantske razlike postoje i njih nitko ne negira, ali i to da su one sastavni dio policentričnog standardnog jezika.

Kordić je istakla da se za održavanje nacionalizma na ovim prostorima ulažu ogromni napori, a tome treba – kako kaže – tražiti alternativu. Važno je, prema njezinim riječima, organizirati se i javno istupati protiv nacionalističke ideologije, protiv lažne slike o jeziku. Podsjetila je na Deklaraciju o zajedničkom jeziku, koja je dobila izuzetno veliku podršku te da je ona pokrenula jedan iznimno važan proces koji treba ići dalje.

“Važno je podržati i one političke stranke u Bosni i Hercegovini koje se suprotstavljaju nacionalizmu, segregaciji u obrazovanju i koje će pokrenuti stvari naprijed”, zaključila je.

Inače, lingvistica Snježana Kordić o temi “Jezik kao sredstvo ideološke propagande” održat će javno predavanje u Sarajevu 26. veljače na Filozofskome fakultetu s početkom u 16 sati.